среда, 31. мај 2017.

Seidr i seksualna transformacija

  

  Poznato je da su se u starom nordijskom društvu seidrom većinom bavile žene, dok su se muški praktičari seidra izopštavali iz zajednice. Oni su se pogrdno nazivali “ergijima” (kao i sam Odin, koji se takođe bavio ovim nordijskim šamanizmom). “Ergi” je termin koji se ne odnosi na feminiziranog muškarca, transeksualca ili sl. kao što se prvo da pomisliti. U pitanju je prosto pogrdna reč koja se pripisuje osobi koja se ne ponaša u skladu sa svoim polom. U tom smislu, i Freja je “ergi” jer je promiskulitetna “kao muškarac”, i zavodi umesto da bude zavođena. Pokazaćemo da se praktičar seidra zapravo nalazi u stanju u kome polne kategorije nemaju nikakvo značenje, zbog čega termin „ergi“ izlazi iz okvira seksualnosti. Polnost se u tom smislu prevazilazi, transcendira, kao što se transcendira i sve ostalo tokom praktikovanja seidra.




Postoji teorija po kojoj praktičar seidra postaje dvopolan ili njegov pol postaje treći pol. Ovim se bavila antropolog Dženi Blajn u knjizi Nine worlds of seid-magic. Blajnova je pošla od činjenice da mnogi šamani širom sveta menjaju svoju odeću odećom suprotnog pola i da, posebno tokom rituala, negiraju sopstenu seksualnost. Ovaj fenomen nalazimo kod nekih sibirskih i altajskih plemena čiji su šamani muškarci ali se ponekad oblače u žensku odeću. Imaju čak i muške supružnike. Takav šaman je npr. korjaški kavau, kamčadalski koekčuč, jirka-laul-vairgin (biće-meki-čovek) kod Čukča... Sličnu pojavu je Blajnova našla kod Laponaca, ali ni Indoevropljanima nije bilo strano ovako nešto. Naime, među Skitima su postojali šamani „enareji“ što u prevodu znači „muškarci-žene“.

Kod Inuita sa Artika Blajnova je pronašla shvatanje da seksualnost nije nekakva okoštala strukura, već da je fluidna i promenjiva, pa se, po volji, može i menjati. Najupečatljiviji su joj, ipak, bili šamani iz Severne Amerike koji sebe nazivaju ljudima sa dva duha (berdache) i opisuju se kao bića trećeg pola. U takve spadaju i muškarci i žene. 




Treći pol


  Do sličnih zaključaka kao i Blajnova došao je Rejvn Kaldera, koji je i sam transrodna osoba i šaman, te autor brojnih knjiga o seidru. On smatra da u plemenskim zajednicama postoje tri pola: muški, ženski i šaman. Taj treći pol bi, dakle, odgovarao „ergiju“ kao polu koji se nalazi između muškog i ženskog, koji je i muški i ženski i koji, kao što ćemo videti, prevazilazi i samu polnost.

Ono što je Kaldera uočio u istraživanjima antropologa je da su šamani „trećeg pola“ bili više cenjeni od „običnih“ šamana, i naravno, poštovaniji od ostalih „običnih“ ljudi. Štaviše, dok se alternativna seksualnost „običnih“ ljudi osuđivala u javnosti, šamani „trećeg pola“ smatrani su superiornim bićima. Zašto? Verovalo se da su oni šamani koji su transformisali svoju seksualnost samim tim dobili različite moći (tj. da su im te moći dali duhovi). Oni su smatrani moćnijim od običnih šamana. Nakon transformacije, oni su čak i u fizičkom svetu mogli da rade ono što nisu mogli ranije. Npr. mogli su brzo da nauče veštine i poslove (do nedavno) suprotnog pola, a dobijali su za to i duhove-pomoćnike ili čak duhove-supružnike.



Ono što su zapravo uradili ovi „ergiji“ je da su uspostavili jedinstvo oba pola u sebi, što ih je dovelo do viših nivoa svesti. Postižući to jedinstvo, transformisali su se iznutra (ovo veoma podseća na pravljenje filozofskog kamena,  tokom kog je retorta sam čovek. On u sebi spaja Animusa i Animu, Sunce i Mesec, Jang i Jin...).  Seksualna transformacija šamana vidljiva je i u fizičkoj realnosti, ali i sama promena fizičkog izgleda kao i ponašanja utiče na brzinu te transformacije.

Da bi čovek došao do viših nivoa svesti, smatra Kaldera, treba da se bavi „ergi“-magijom. Ona se zasniva na promeni uloga  tokom seksualnog odnosa (sa ili bez odgovarajućih pomagala), pored toga radi se i na nekim drugim nivoima osim fizičke ravni (npr. menja se pol astralnog tela).  O ovoj temi možete saznati više u njegovim knjigama.

Trans i transformacija

  Proučavajući osobe koje se u današnje vreme bave seidrom Blajnova je ustanovila da se termin „ergi“ može upotrebiti i na drugi način. „Ergi“ , prema njoj, opisuje i stanje u kome se nalazi osoba u transu, a to je stanje u kome individua gubi sve odlike svoje telesnosti uključujući i polnost. Pored toga, gubi se i ono što se naziva Egom, jer individua koja vrši seidr postaje jedno sa svetom duhova. Praktičara zahvata jedna opšta transformacija, tokom koje se menja njegov odnos prema spoljašnjem svetu, svetu duhova, ljudima i društvu uopšte.



Stanje transa je po svojoj prirodi slično stanju svesti individue tokom seksualnog odnosa. Čak i novija naučna istraživanja pokazuju da je seks povezan sa izmenjenim stanjem svesti. Stari Nordijci su još odavno uočili ovu vezu, zbog čega je njihova boginja seidra, Freja, bila istovremeno i boginja seksa. Ne čudi zato to što je „ergi“-magija bila deo šamanske prakse kod Nordijaca, kao što je to slučaj i sa narodima o kojima je već bilo reči.

 Transformacija koja zahvata praktičara seidra izdvajala ga iz je iz društvene zajednice, u čijoj je prirodi da odbacuje one koji su drugačiji. Individua koja u stanju transa gubi odlike svoje polnosti, svoju telesnost i sopstvenu ličnost, individua koja prekida veze sa svetom ljudi i postaje deo sveta duhova prestaje da bude punopravni član društva. Šamani u svim krajevima sveta na isti način su izdvojeni iz društva kao što su biili praktičari seidra. Zajednica je zazirala čak i od lokalnih iscelitalja, babica i sličnih pojedinaca, iako su oni, paradoksalno , bili korisni društvu. U skladu s tim, treći smisao termina „ergi“ bio bi „izopštenik“, „izgnanik“, „otpadnik“.  Isti smisao ima i reč  „varg“ (vuk).

 Promena obličja

  Logično je da onaj koji može da prevaziđeili promeni svoj pol, ili bar pol svog astralnog tela, može da promeni i svoj ljudski lik u životinjski. Praksa promene obličja (shapeshifting) bila je deo seidra kao što je i deo svake šamanske prakse, gde god da se ona vršila. Nordijski šamani pretvarali su se u vukove, ptice, vidre, ribe i dr. što je zabeleženo u sagama. Ipak, nisu se samo šamani bavili promenom obličja, a samim tim nisu bili ni jedini koji su se bavili „ergi“-magijom.



Većini su poznati berserci — ratnici za koje se verovalo da su posednuti duhom medveda, koji su se u borbi odlikovali životinjskom snagom i brutalnošću. Pored njih, postojali su i „ulfsark“-ratnici  („vučja košulja“), a i jedni i drugi koristili su halucinogene pod čijem uticajem su imali utisak da im telo prekriva krzno.  Moglo bi se reći da se i u ovom slučaju radilo sa astralnim telom čijom se promenom menjalo i fizičko. 

Smatra se da su berserci i ulfasrci prolazili kroz neku vrstu homoseksualne inicijacije tj. da su menjali svoj pol u „treći“. Isto se pripisuje i „vargama“. U pitanju su bili članovi  ratničkih družina sastavljenih od izgnanika iz zajednice, koji su živeli u šumama deleko od civilizovanog sveta. Ne samo što ovi ljudi su živeli kao vukovi, verovalo se i da se pretvaraju u vukove, love kao vukovi...

Sačuvana je stara nordijska bajalica koja spominje varge: „Zovi me vukom i postaću ergi“. (u eng. veziji :“ Call me varg; and I'll be arg“).


Receptivnost


  Poslednje značenje  reči „ergi“ je „prijemčiv“ (kao i ostala značenja , i ovo je samo različiti aspekt iste stvari). Praktičar seidra prijemčiv je za van-čulne utiske, otvoren za mistična iskustva, a svoj Ego je odložio na stranu da ne bi uticao na bavljenje šamanizmom. U starom nordijskom društu ovo se izjednačavalo sa pasivnošću, što je bio jedan od izvora netrpleljivosti prema muškim šamanima. Starim Nordijcima delovalo je da muškarac koji vrši seidr preuzima ulogu žene, iako, kao što smo pokazali, polne odlike zapravo ovde ne igraju nikakvu ulogu. Ipak, jasno je zašto se položaj šamana u stanju transa posmatrao na ovakav način. On je dozvoljavao da ga obuzme božanstvo, duh, životinja ili sveti predmet, bio je prožet drugom silom, „penetriran“.


петак, 5. мај 2017.

Нордијски обичаји везани за трудноћу

  


  Као Одинова жена и мајка богова, Фрига је била богиња која се најчешће везивала за трудноћу. Ту је и Фреја, као и бића по имену „дисир“, сродна нашим рожаницама.   Осим жртви које су се преносиле Фриги, Фреји и дисиру, користили су се и неки талисмани чија је сврха била да олакшају порођај. Један од таквих талисмана био је сребрни кључ чија је симболика била јасна ― он је имао сврху да отвори врата која воде бебу у нови свет. Такође, кључ је требао да олакша пут новорођенчету кроз порођајни канал и убрза сам порођај.


С тим у вези постојао је обичај и да се током порођаја отварају сва врата у кући, а овај обичај су Викинзи пренели и у Шкотску. Обред „откључавања“ доста подсећа на сличан обичај везан за светковину Мокоши. Као што смо видели Словени су „откључавали земљу“ у циљу омогућавања плодности. „Откључана“ земља могла је након тога да „рађа“ житарице, воће, поврће, лековито биље итд.
 Као што су сва врата у кући морала бити отворенеа, тако је и све што је у кући било везано, морало бити одвезано. Чак је и коса породиље морала бити распуштена.Некад су се изговарале и одређене бајалице а користила се и „Фрејина трава“ која се постављала у колевку.




 

Из поеме „Sigdrifumal“ сазнајемо да су се и одређене руне користиле да би се омогућио лак порођај. Иако поема не наводи које су конкретно биле те руне, са сигурношћу можемо да кажемо да је једна од њих била Беркана, руна мајке али и руна здравља и новог почетка. Ту су Лагуз (женска руна и руна воде) и Пердхро (руна обнове, регенерације, плодности). Могуће је и да су руне биле спојене у једну („везане“)  што је поступак описан у средњевековно магијском приручнику „Galdraboku“.


Судбину новорођенчета одређивале су Норне којима је такође требало принети жртву. Оне су идентичне нашим Суђајама.

уторак, 27. децембар 2016.

Havamal





1.                  Pre no što uđeš
u kuću nepoznatu
svud gledaj pažljivo
oprezan budi;
jer nikad se ne zna
da li neprijatelj
unutra na klupi sedi.

2.                  Pozdrav domaćinu!
Gost je pristigao,
gde li će unutra sesti?
Poziv čeka nerado
onaj kome je potrebno
da se ogreje i založi.

3.                  Vatra je potrebna
onom ko pristiže
i hladno mu je oko kolena;
hrana i suva odeća
potrebni su onome
što putovaše preko planina.

4.                  Voda i ručnik
i reči dobrodošlice,
nek' ga sačekaju pre gozbe;
ako mu čast ukažu
i bude ponovo pozdravljen
morat' će se vladati dobro.

5.                  Razum je potreban
onom koji putuje
mnogo mudar ne mora biti kod kuće;
ml' budala koja sedi
Među mudrim ljudima
postaje predmet poruge.

6.                  Oštrinom svog uma
Se ne treba hvaliti
bolje to za sebe zadrži;
kad u goste dođe
mudar i ćutljiv
retko mu se neko zlo desi
(jer niko boljeg prijatelja
nema od svoje mudrosti).

7.                  Oprezan gost
kad na gozbu stigne
četvoro očiju otvara;
uši mu slušaju,
oči gledaju,
tako se pametan čuva.

8.                  Srećan je onaj
kog drugi hvale
i govore ljubazno s njim;
teško je kad
priznanje drugih
leži u grudima zatvorenim.

9.                  Sretan je onaj
ko u životu ima
kod sebe mudrost i pohvalu;
često čovek može
loš savet dobiti
što iz tuđih grudi dolazi.

10.              Bolji teret neće
čovek nikad imati
od svog razuma sopstvenog;
jer bolje je razum imat'
neg' bogatstvo nekušano
razum je uteha siromašnog.

11.              Bolji teret neće
čovek nikad imati
od svog razuma sopstvenog;
na put niko ne nosi
goru užinu
od onog ko pretera s pivom.

12.              Ispijanje piva nije
      toliko dobro za ljude
      iako tako misle;
      jer što više ljudi piju
      to manje razmišljaju
      i svojim se umom rukovode.

13.              Ptica nepažnje leti
iznad gozbi sa pivom
ljudima razum krade;
perje me ove ptice
ošamuti jednom
u Gunlodinoj dvorani.[1]

14.              Pijan bejah
      mrtav pijan
      kod Fjalara mudrog;
      al' najbolja je pijanka ona
      posle koje čovek može
      povratiti razum svoj.

15.              Ćutljiv i mudar
sin kneza mora biti
i u bici hrabar;
veseo i vedar
mora biti svaki čovek
do svog smrtnog časa.

16.              Kukavica veruje
da će večno živeti
ako borbu izbegava;
al' starost mu neće
podariti mir
ako od koplja ne strada.

17.              Budala zeva
kad dođe na gozbu
mrmlja nešto il' muca;
ali čim dobije
piva gutalj
vidi se koliko je mudar.

18.              Ko lutaše svugde
i daleko putovaše
samo taj može znati;
kakva je mudrost
onog što razumom
svojim može upravljati.

19.              Pehar isprazni
ali pij umereno
govori mudro il' ćuti;
ako ranije
na počinak odeš
niko ti neće zameriti.

20.              Kad mu razum fali
proždrljivac jede
sve dok mu ne pozli;
kad se među mudrim
ljudima on nađe
stomak ga čini smešnim.

21.              Stoka dobro zna
kad da krene kući
i livadu napusti;
ali čovek nerazuman
svog stomaka meru
nikad neće upoznati.

22.              Beznačajan čovek
naopake naravi
svemu se izruguje;
i ne zna, iako
bi trebao znati
da i sam nije bez mane.

23.              Nerazborit čovek
      celu noć bdi
      i mnoge misli premeće;
      pa izjeden brigom
      on jutro dočeka
      a sve je isto k'o pre.

24.              Nerazborit čovek
veruje da su mu prijatelji
svi koji mu se smeškaju i laskaju;
ali ne primećuje
da iza ljubaznih reči
uman možda krije prevaru.

25.              Nerazborit čovek
veruje da su mu prijatelji
svi koji mu se smeškaju i laskaju;
      ali ubrzo saznaje
      kad dođe na skupštinu
      da malo ko staje na njegovu stranu.

26.              Budalast čovek
misli da sve zna
dok sedi u svom budžaku;
ali nikad ne zna
da dobro odgovori
kad ga drugi pitaju.

27.              Za neukog čoveka
je najbolje da ćuti
kad je među ljudima;
niko neće znati
da on ništa ne zna
dok drži jezik za zubima.

28.              Pametnim smatraju onog
ko zna kako da pita
i kako da odgovori;
nikakva novost ne može
ostati skrivena
među sinovima ljudi.

29.              Reči onog
ko nikad ne ćuti
na nesigurnom tlu počivaju;
brbljiv jezik
koji zauzdan nije
na sebe navlači nesreću.

30.              Neka onaj što
dođe kao gost
ne bude ismejavan;
mudrim smatraju onog
ko suve odeće sedi
I niko mu ne postavlja pitanja.

31.              Smatra se pametnim
kad uhvati maglu
gost koji gosta uvredi;
niko ne može znati
da l' među neprijateljima sedi
onaj što se ruga na gozbi.

32.              Mnogi se prijatelji
dobro slažu
dok se na gozbi ne nađu zajedno;
kob roda ljudskog
uvek će biti
gost se svađa sa gostom.

33.              Uvek se na vreme
lepo najedi
osim ako na gozbu ne ideš;
ne valja sedeti
i jesti alavo
ne izustiti ni reč.

34.              Okolan i dalek put
do lažnog prijatelja vodi
čak iako blizu stanuje;
ali do prijatelja pravog
čak iako živi daleko
uvek vode prečice.

35.              Produži dalje
ne ostaj uvek
u gostima kod istog;
ako suviše dugo sedi
kraj ognjišta domaćina
dosadan postaje i najdraži gost.

36.              Mali je dom
bolji nego nikakav
svako je gazda u svojoj kući;
bolje je onom
s par koza i izbom
nego onome što mora da prosi.


37.              Mali je dom
bolji no nikakav
Svako je gazda
u svojoj kući
bolje imati bilo kakav dom;
jer srce krvari
onom ko mora
da prosi hranu za svaki obrok.




[1] kćer diva Sutunga kome je Odin ukrao medovinu pesničke inspiracije

Havamal




38                 Ni korak dalje
od svog oružja
ne treba čovek da ode;
jer nikad se ne zna
da li će mu negde
na putu trebati koplje.

39.                  Bogatstvo svoje
koje čovek stekne
na svoje potrebe treba da troši;
često da neprijatelju
što nameni prijatelju
mnogo šta može da krene na loše.

40.                  Ne sretoh čoveka
toliko bogatog
a da se nije obradovao daru;
niti toliko
darežljivog čoveka
koji se i sam ne raduje poklonu.

41.                  Darove u odeći i oružju
treba da razmenjuju prijatelji
time se prijateljstvo dokazuje;
ako je sudbina pravedna
ovakvo će prijateljstvo
najduže da traje.

42.                  Prijatelju svome
pokaži da si prijatelj
darom mu za dar uzvrati;
al' zato na ruganje
odgovori ruganjem
prevarom ga za laž nagrdi.

43.                  Prijatelju svome
pokaži da si prijatelj
      kao i prijateljima njegovim;
      al' pazi se dobro
      da prijatelj ne postaneš
      prijatelju njegovog neprijatelja.

44.                  Ako prijatelja imaš
kome potpuno veruješ
i želiš da ti čini dobro;
razmenjuj misli
i poklone s njim
i posećuj ga često.

45.                  Ako korist želiš
da imaš i od onog
kom ne veruješ nimalo;
lepo pričaj s njim
ali misli lažno
za laž mu uzvrati prevarom.

46.                  Tako s onim postupaj
kom nimalo ne veruješ
i čije misli ne poznaješ;
smej se sa njim
al' misli ne otkrivaj
na dar odgovori uzdarjem.

47.              Mlad bejah nekad
i lutah sam
nepoznat mi se činiše put;
osetih se bogatim
kad saputnika nađoh
čovek je čoveku radost.

48.              Najbolje žive
hrabri i plemeniti
retko u sebi tugu nose;
al' kukavica se plaši
svega i svačega
a škrtica retko daje poklone.

49.              Jednom odeću
u polju dadoh
dvojici drvenih ljudi;[1]
na heroje mi ličiše
kad odeću dobiše
go čovek sramotu trpi.

50.              Bor vene na brdu
bez kore i četina
koji bi ga zaklonili;
takav je i čovek
koji prijatelja nema
zašto dugo da živi?

51.              Jače nego vatra
međ' nevernim prijateljima
gori prijateljstvo pet dana;
al' uskoro zgasne
kad dođe šesti dan,
od prijateljstva ni traga.

52.              Drugima suviše
ne treba davati
zahvalni su i kad dobiju malo;
sa pola vekne
i polu-praznim peharom
            ja prijatelja nađoh.

53.              Malo more
malo peska ima
mali su umovi ljudi;
iako ljudi nisu
po pameti jednaki
svi su tek polu-mudri.

54.              Umereno pametan
treba da budeš
ne isuviše mudar;
nije najsrećniji
onaj čovek
koji isuviše zna.

55.              Umereno pametan
treba da budeš
ne isuviše mudar;
      retko je radosno
      srce onog
      ko je isuviše uman.

56.              Umereno pametan
treba da budeš
ne isuviše mudar;
      sudbu svoju unapred
      ne treba da znaš
      to samo brigu stvara.

57.              Cepanica pali
drugu cepanicu
jedan plamen podstiče drugi;
čovek poznat postaje
sa ljudima zboreći
a budala ćuteći.

58.              Rano mora ustati
onaj koji želi
život i bogatstvo da stekne;
retko će plen uhvatiti
vuk koji leži,
a spavalica postići uspeh.

59.              Rano mora ustati
onaj što ljude zapošljava
i ko sebi traži posao;
mnogo gubi onaj
ko ujutru spava
poletan je već pola bogatstva stekao.

60.              Po suvim cepanicama
i korama za krov
čovek treba da se meri;
po drvetu za ogrev
koje će mu trajati
pola godine il' četvrt.

61.              Čist i sit treba
na sabor da jašeš
i kad ti je odeća pohabana;
ne stidi se svojih
čarapa i cipela
još manje svog bednog konja.

62.              Kao orao iznad
drevnog okeana
koji na svoj plen kidiše;
takav je onaj
ko na saboru vidi
da niko uz njega nije.[2]

63.              Mora da zna kako
da pita i odgovara
onaj ko želi da ga smatraju mudrim;
otkrij tajne jednom
ali ne i dvojici
što znaju trojica, znaju svi.

64              Obazriv čovek
svoju moć treba
umereno da koristi;
kad se među hrabrim
ljudima on nađe
shvata da od njega ima hrabrijih.

65.              ---------------------------
---------------------------
reči koje čovek
kaže drugima
često mu se loše vrate.

66.              Na neke gozbe
prerano stigoh
na druge, pak, prekasno;
            pivo beše ispijeno
            ili još nespravljeno
            malo toga ostaje za nevoljenog.

67.              Ovde i onde
pozivahu me ako
prihvatah obrok bez mesa;
al' u kući prijatelja
dva buta visiše
ja pojedoh jedan.




[1] strašila

[2] Na saboru ili skupštini (Tingu) vodile su se parnice u kojima su učestvovali pripadnici različitih okruga i klanova. Onaj ko je imao više pristalica izvlačio je korist iz parnice, a gubitnik je morao da mu plaća odštetu.